Bahá’í kalendar
Bahá’í kalendar počinje 21. marta, proljetnog ekvinocija—prvi dan proljeća, a godinu dijeli na 19 mjeseci od kojih svaki ima 19 dana, nazvanih Božijim atributima. Dan traje od zalaska do zalaska sunca, tako npr. Nova godina počinje 20. marta navečer. Postoji devet praznika u Bahá’í godini kada Bahá’í vjernici prekidaju rad kako bi se proslavili ili obilježili važni događaji u životima središnjih likova njihove vjere. Najava Bahá’u’lláhovog Otkrivenja se slavi tokom dvanaest dana festivala poznatog kao Riḍván, koji se održava krajem aprila i početkom maja. Uz podjelu godine na 19 mjeseci, potrebna su četiri interkalarna dana (ili pet u prijestupnoj godini). To su dani krajem februara, a slave se kao vrijeme darivanja, poznato kao Ayyám-i-ha, a nakon toga dolazi mjesec posta. Ljudi svih vjerskih i kulturnih sredina su dobrodošli da sudjeluju u svim ovim proslavama i komemoracijama.
Prvog dana svakog mjeseca, Bahá’í vjernici u svim zajednicama obilježavaju praznik devetnaest dana. Ovo okupljanje ima duhovne, administrativne i socijalne funkcije i glavno je okupljanje Bahá’í vjernika određenog lokaliteta. Ovaj događaj, uz održavanje Bahá’í izbora, jeste jedini događaj specifičan za Bahá’í vjernike.
21. mart — Festival Naw-Rúz, Nova godina Bahá’í vjernika — obilježavanje svetog praznika, neradni dani
Bahá’í vjernici svoju Novu godinu (zvanu Naw-Rúz) slave 21. marta, na prvi dan proljeća. Bahá’í kalendar, koji određuje ritam života Bahá’í zajednice, inauguriran je 1844. proglašenjem Bába, Heralda Bahá’í vjere. To je solarni kalendar koji se sastoji od 19 mjeseci gdje svaki ima 19 dana; Prvi dan prvog mjeseca jeste 21. mart.
21. april — Prvi dan Festivala Riḍván — obilježavanje svetog praznika, neradni dani
Riječ Riḍván (izgovara se “rezvan”) znači “Raj.” Dvanaest dana—od 21. april do 2. maja—Bahá’í vjernici slave razdoblje u 1863, kada je Bahá’u’lláh, Utemeljitelj Bahá’í vjere, stanovao u vrtu u Bagdadu (sada u Iraku), koji je nazvao ” Vrt Riḍván.” Za vrijeme tog razdoblja, Bahá’u’lláh je Svoju misiju proglasio misijom Božijeg poslanika ovog doba.
29. april — Deveti dan Riḍvána — obilježavanje svetog praznika, neradni dani
Devetog dana Njegovog odsjedanja u Vrtu Riḍván, Bahá’u’lláhova porodica Mu se pridružila.
2. maj — Dvanaesti dan Riḍvána — obilježavanje svetog praznika, neradni dani
Dvanaestog dana Bahá’u’lláh zajedno s nekoliko članova porodice i učenicima odlazi iz Riḍván vrta za Carigrad (današnji Istanbul). Tokom putovanja, oni su doživjeli oduševljene prilikom prijema, gdje god da su se zaustavili, što je prethodilo vladinim konjicama, lepršavim zastavama i bubnjevima. No, tu je velika tuga među stanovništvom Bagdada (sadašnjeg Iraka), koji su se okupili kako bi Ga vidjeli ga kako odlazi, jer su molili Njega Koga su toliko voljeli da ostane u njihovoj sredini.
23. maj — Deklaracija Bába — obilježavanje svetog praznika, neradni dani
23. maj 1844 označava početke Bahá’í vjere u Shirazu, Perziji (današnjem Iranu). Báb, što znači “izlaz”, proglasio je tog datuma da On nije bio samo Osnivač nezavisne svjetske religije, nego Herald novog i većeg Božijeg poslanika. Ovaj novi Poslanik će doći u dobu mira za cijelo čovječanstvo.
29 maj — Uspon Bahá’u’lláha — sveti dan komemoracije, neradni dani
29. maja Bahá’í vjernici obilježavaju datum u 1892., kada je Bahá’u’lláh, Utemeljitelj Bahá’í vjere, preminuo u svome domu u blizini Akke, današnjeg sjevernog Izraela.
9. juli — Mučeništvo Bába — sveti dan komemoracije, neradni dani
9. jula Bahá’í vjernici obilježavaju datum u 1850 kada je Báb, Herald Bahá’í vjere, pogubljen od strane 750 ljudi koji su ga strijeljali u Tabrizu, Perziji (današnji Iran). Njegovi ostaci su pronađeni od strane nekih sljedbenika i uz velike teškoće i tokom mnogih godina, prevozili su se do konačnog odmorišta na obroncima planine Karmel u Haifi, sadašnji sjeverni Izrael.
20. oktobar — Rođenje Bába — obilježavanje svetog praznika, neradni dani
Bahá’í vjernici slave rođenje Bába, Heralda Bahá’í Vjere, Koje je rođen 20. oktobra 1819 u Shirazu, Perziji (današnji Iran).
12. novembar — Rođenje Bahá’u’lláha — obilježavanje svetog praznika, neradni dani
Bahá’í vjernici proslavljaju rođenje Bahá’u’lláha, Utemeljitelja Bahá’í Vjere, Koji je rođen 12. novembra 1817 u Tehranu, Perziji (današnji Iran).
26. novembar — Dan Saveza — slavlje
Ovaj festival obilježava Bahá’u’lláhovo imenovanje Svog najstarijeg sina, ‘Abdu’l-Bahá, kao Središta Njegovog Saveza.
28. novembar — Uspon ‘Abdu’l-Bahá — komemoracija
28. novembar Bahá’í vjernici obilježavaju kao dan 1921. kada je ‘Abdu’l-Bahá, sin Bahá’u’lláha i Njegov imenovani nasljednik, preminuo u svom domu u Haifi, današnji sjeverni Izrael.
26. februar – 1. mart — Ayyám-i-há ili interkalarni dani — slavlje i duhovna priprema
Ayyam-i-ha (izgovara se “ajam-meha”) su četiri dana, odnosno pet u prijestupnoj godini, između 26. februara i 1. marta. Ovi dani su posvećeni duhovnim pripremama za post, slavlje, gostoljubivost, ljubav i darivanje.
2 mart – 20 mart — Mjesec posta
Posljednji mjesec u Bahá’í kalendaru posvećen je Bahá’í postu. Tokom ovog perioda, Bahá’í vjernici od 15 do 70 godina starosti ne smiju jesti niti piti 19 dana u razdoblju od izlaska do zalaska sunca, a vrijeme odvajaju za molitvu i meditaciju. Izuzeci prilikom posta mogu se dogoditi zbog bolesti, trudnoće, dojenja, velikih putovanja i napornog fizičkog rada.